Zašto se osniva Savez udruga Rojca?

Osnivačka skupština Saveza udruga Rojca, najavljena za ožujak, odgođena je do trenutka kada bude prikupljena potrebna dokumentacija udruga koje su ispunile formalne uvjete za pristupanje u SUR – održale Skupštinu na kojoj su donijele odluku o pristupanju u Savez i imenovale osobu koja će zastupati udrugu u Savezu.

Inicijalna grupa udruga koje pristupaju osnivanju Saveza, smatra da je na polju informiranja o Savezu udruga Rojca, zaključno s posljednjom sjednicom Vijeća 15. ožujka, učinjeno sve što je bilo u mogućnosti inicijalne grupe. Prije svega na radionice “Edukacije i razvoja modela javno-civilnog upravljanja DC-om Rojc”, bili su pozvani i o tome obaviješteni, direktno putem mailing liste i indirektno putem oglasne ploče, svi korisnici Rojca. Kako je Projekt prilazio svom kraju tako se inicijalna grupa odlučila i za osobno informiranje predstavnika udruga DC-a Rojc o Savezu, pa su njeni predstavnici to i učinili (što nije lak posao). Kažu da su otvoreni za sva dodatna pitanja, ali da preostaje da se prikupi dokumentacija i održi Osnivačka skupština Saveza i time je projekt “Edukacije i razvoja modela…” ostvario svoj primarni cilj.

Dolazim u napast da se ponavljam (u prošlom članku sam pisao o potrebi osnivanja Saveza), ali smatram da je zbog kvalitetnog informiranja zainteresirane javnosti to ponavljanje opravdano. Nadam se da će ovaj tekst, barem djelomice, pomoći ukloniti zablude koje sam uočio promatrajući javnu raspravu o razlozima osnivanja SUR-a i onome što bi SUR trebao predstavljati.

Odgovorit ću na neka pitanja koja su postavljena u toj raspravi, ali prije svega mislim da bi trebalo objasniti na koji je način osnivanje Saveza udruga Rojc povezano s projektom “Edukacija i razvoj modela javno-civilnog upravljanja Društvenim centrom Rojc”. Projekt “Edukacije…” je aktualizirao ideju koja postoji od 2004. godine i osigurao platformu za konačnu realizaciju te ideje, a to je osnivanje formalne mreže udruga – Savez udruga Rojca. S druge strane Projekt je definirao potrebu za učinkovitijim načinom upravljanja DC-om Rojc. Zato se u sklopu projekta pristupilo izradi modela javno-civilnog upravljanja DC-om Rojc.
(Termin javno-civilno upravljanje znači da se o ustanovi koja upravlja nekom institucijom po takvom modelu, njenim odlukama, tijelima i radu, odlučuje formalnim dogovorom između dvije strane – nevladinih organizacija na koje se odnosi rad ustanove i javne (gradske, županijske ili državne) uprave.)
Kako se SUR vidi kao organizacija civilnog društva koja bi mogla predstavljati aktere Centra zainteresirane za društveni angažman, primjena mješovitog modela upravljanja uvrštena je u Statut budućeg Saveza, kao jedan od ciljeva SUR-a:

(1) Osnaživanje suradnje i iniciranje zajednički programa udruga sa sjedištem u Društvenom centru Rojc, uz zagovaranje i promicanje principa uvažavanja različitosti, solidarnosti i suradnje unutar Centra i u široj zajednici.

(2) Uspostavljanje efikasne i kontinuirane komunikacije, informiranja i edukacije udruga, te međusektorske suradnje.

(3) Unaprjeđenje upravljanja i uvjeta rada u Društvenom centru Rojc, utemeljenog na sudioničkom modelu upravljanja u suradnji s Gradom Pula.

Iz priloženog vidimo da SUR-u nije isključivi cilj osnivanje ustanove mješovitog upravljanja, već da će svoje djelovanje zasnivati na društvenoj i koheziji unutar DC Rojc. No, vratimo se modelu. Da bi se mogao primijeniti javno-civilni model upravljanja, nužno je osnovati javnu ustanovu koja bi upravljala DC-om Rojc po takvom modelu. Stoga je prijedlog modela mješovitog upravljanja, izrađen u sklopu projekta “Edukacija…” predan Gradskoj upravi na razmatranje. Dakle, SUR će pokušati utjecati na upravljačku politiku Gradske uprave (do osnivanja ustanove mješovitog upravljanja, a zatim na upravljačku politiku ustanove) i razvijanje platforme za komunikaciju svih zainteresiranih aktera. Poseban naglasak se stavlja na jedan aspekt djelovanja SUR-a – potrebi da se lokalna i šira javnost upoznaju s vrijednostima koje DC Rojc proizvodi, pa tako i značenjem koju predstavlja za lokalnu i širu društvenu zajednicu.

S ovim pokušajem samoorganizacije se složila i Gradska uprava, odnosno predstavnici Grada Pule koji su sudjelovali na radionicama projekta.

Sada kada smo razjasnili da Savez neće upravljati Rojcem, već da će se zalagati da se osnuje posebna ustanova koja će preuzeti upravljanje zgradom od Gradske uprave, možemo se pozabaviti pitanjem odnosa Saveza prema prostoru Rojca.

Javila se sumnja da će Savez utjecati na korištenje prostora samih udruga Rojca. Ovdje treba naglasiti da Savez nema ingerenciju, niti pretenzije da upravlja prostorima udruga. Udruge imaju ugovor s Gradom Pulom i to se neće promijeniti osnivanjem Saveza udruga Rojca. No, kako su prostorni kapaciteti Rojca gotovo popunjeni, Gradska uprava predlaže izradu i uspostavu kriterija korištenja i dodijele prostora. Naravno, pošto se prostor do sada dodjeljivao bez formalnih kriterija, najavom primjene takvih kriterija javljaju se animoziteti. Osim toga, u situaciji kad nema pravila i kriterija ostavlja se prostor za manipulaciju, koji nekima odgovara.

Savez nema drugih interesa nego da takvi kriteriji budu izrađeni što pravednije i u skladu s potrebama razvoja civilnog društva, tko god da ih bude izrađivao i primjenjivao.

Što se tiče zgrade, kako sam već objasnio, Savez će se zalagati za osnivanje mješovite ustanove koja bi učinkovitije upravljala Rojcem, te će pokušati pronaći sredstva za uređenje zajedničke prostorije koja će biti stavljena na raspolaganje svim korisnicima i posjetiteljima Rojca.

Pojavilo se i pitanje što će se dogoditi s Vijećem udruga Rojca i Radnom grupom za koordinaciju DC-a Rojc, nakon osnivanja Saveza. Udruge koje pristupaju osnivanju Saveza napuštaju angažman u Vijeću DC-a Rojc (to su uglavnom udruge koje su najaktivnije u radu Vijeća), jer ga smatraju neučinkovitim načinom utjecanja na upravljanje DC-om Rojc (to i jest povod za pokretanje projekta “Edukacija i razvoj modela upravljanja Društvenim centrom Rojc” i pristupanje osnivanju Saveza udruga Rojca). Koordinaciju DC-a Rojc, koja se sastoji od 3 predstavnika Grada Pule i predstavnika udruga Rojca, formiralo je Gradsko poglavarstvo, odnosno gradonačelnik i samo ju on može i raspustiti. Što će se događati s tim tijelima ovisi o udrugama koje se ne budu uključile u rad SUR-a.

Pitanje iz redova jedne udruge – kako spriječiti da Savez bude konkurencija svojim članicama pri kandidiranju za dobivanje projektnih sredstava, nije legitimno kada dolazi iz perspektive organizacije civilnog društva i pokazuje da postoji nerazumijevanje svrhe postojanja organizacija civilnog društva kod nekih udruga. Ovo pitanje ne zaslužuje odgovor, nego zahtjeva pojašnjenje načina financiranja i svrhe postojanja organizacija civilnog društva.
Naime, organizacije civilnog društva ne sudjeluju u tržišnoj utakmici ostvarivanja profita poput poduzeća ili tvrtki, pa da se moraju brinuti za konkurenciju iz istog razloga. Organizacije civilnog društva se mogu natjecati za dodjelu sredstava namijenjenih takvim organizacijama jedino prilaganjem kvalitetnih programa. Ako se dvije ili više takvih organizacija, kandidiraju kod istog donatora, a imaju isti program ili projekt, sredstva će dobiti ona organizacija s boljim programom, odnosno projektom. Ako su, dakle, te organizacije imale isti cilj, koji uvijek mora biti u skladu s razvojem civilnog društva, nema pravog gubitnika, na dobitku je uvijek civilno društvo. U civilnom društvu ne bi smjelo biti sebičnih i osobnih interesa; postojanje udruge s boljim programom potiče članstvo udruge s lošijim programom da poradi na razvoju svoje udruge, čime automatski rade na društvenom razvoju. Savez će, u svakom slučaju, poticati i pomagati svoje članice u pripremi programa za prikupljanje projektnih sredstava iz najrazličitijih izvora, kao što će im pomagati i u provedbi njihovih projekata. Upravo to i jest smisao Saveza, a on je isti kao i smisao postojanja civilnog društva – SURADNJA.

I na kraju, nakon apsolviranja razlikovnih pitanja, dodirnut ćemo se ukratko i pitanja što će biti SUR (Savez udruga Rojca), koji su njegovi ciljevi i čime će se baviti. Doduše, odgovore sam djelomice već dao, odgovarajući na prethodna pitanja.
Osnivanje Saveza je optimistički pokušaj da se postigne formalno zajedništvo udruga koje će se u njega učlaniti. Osniva ga grupa udruga (korisnica prostora DC-a Rojc) koja je nezadovoljna sadašnjim načinom upravljanja, nedostatkom razvojnog plana (hoće li Rojc ostati na ovoj razini ili će postati nešto više i bolje?), iskorištavanjem potencijala Društvenog centra u smislu općeg društvenog razvoja i nedovoljnom promocijom Rojca kao središnjeg mjesta civilnog društva u gradu Puli i županiji Istarskoj. Nadaju se da će preko aktivnosti Saveza potaknuti razvoj događaja, odnosno pokrenuti proces koji vodi iskorištavanju potencijala samog Rojca i unapređivanju načina upravljanja Društvenim centrom Rojc.
Zbog čega formalno zajedništvo?
Udruživanje omogućuje ostvarivanje prava i interesa u zajednici s drugima. Ta je mogućnost od izuzetne važnosti jer udruživanje omogućava ostvarivanje ciljeva koji se pojedinačno ne mogu ili se barem ne mogu djelotvorno ostvariti. Kao pravna osoba Savez će moći, primjerice, otvoriti vlastiti bankovni račun. Zajedništvo će im omogućiti i učlanjivanje u međunarodne mreže sličnih organizacija čime će se za udruge Saveza povećati mogućnost suradnje s organizacijama iz inostranstva, a u isto vrijeme povećati prepoznatljivost Društvenog centra Rojc i svih njegovih udruga na međunarodnoj razini.
Za što će Savez koristiti prikupljena sredstva?
Savez će sredstva koristiti za projekte koji će ići na dobrobit konstruktivnih odnosa unutar Rojca i za povećanje prepoznatljivosti Rojca u gradu Puli, u zemlji i inostranstvu . I najvažnije, Savez će prikupljati sredstva za projekte kojima će stjecati kredibilitet vodeće snage civilnog društva u gradu Puli i Županiji i čiji će rezultati legitimirati zahtjeve Saveza prema Gradskoj i drugim tijelima javne uprave.

Savez će biti organizacija civilnog društva koja na formalnoj (zakonskoj), te posve dobrovoljnoj osnovi okuplja one udruge Društvenog centra Rojc koje izraze želju i prođu proceduru pristupanja Savezu, što podrazumijeva da prihvaćaju Statut Saveza i ciljeve navedene u njemu. Ciljevi Saveza udruga Rojca navedeni su u Statutu Saveza (članak 8.) koji je dostupan na ovoj internetskoj stranici.
Naglašavam da Savez udruga Rojca neće biti savez svih udruga i pojedinaca koji su korisnici prostora u Rojcu, već samo onih udruga i pojedinaca Rojca koji se u njega učlane. Ime – Savez udruga Rojca je izabrano zato što će to biti prvi formalni savez udruga ovog Društvenog centra, pa stoga i polaže pravo na takvo ime. Ništa i nitko ne ograničava ostale udruge DC Rojc da osnivaju svoje formalne mreže (saveze).

Savez će predstavljati interese udruga članica i onih udruga koje podržavaju rad Saveza, ali zadržava pravo da mogući doprinos Saveza razvoju Društvenog centra Rojc bude od koristi svim udrugama i pojedincima korisnicima prostora Rojca, kao i njegovim posjetiteljima.
Primjer 1.: U slučaju da Savez pronađe sredstva za uređenje zajedničke prostorije koja bi služila za formalne i neformalne sastanke, druženja, različite izložbe, projekcije, prezentacije, radionice i slična okupljanja. Prostorije koja bi služila kao jedinstveno mjesto protoka i izmjene ideja, a koja bi kao takva bila jedan od glavnih nositelja imidža Rojca u gradu, zemlji, regiji i u svim mjestima svijeta iz kojih dolaze posjetitelji Rojca. U tom slučaju Savez će, svim udrugama i pojedincima Društvenog centra Rojca, te zainteresiranim vanjskim korisnicima omogućiti služenje tom prostorijom pod jednakim uvjetima. Primjer 2.: Pristup ovim redizajniranim web stranicama Rojca, je omogućen svim udrugama i pojedincima korisnicima prostora Rojca, kao i zainteresiranoj javnosti pod istim uvjetima, izradu novih stranica omogućila su sredstva koja su prikupile dvije udruge koje pristupaju osnivanju Saveza.

U slučaju da udruge koje ne podržavaju rad Saveza, ne žele uživati od usputnih dobrobiti koje donose projekti Saveza, stvar je njihove odluke. Nema demokratskih sredstava s kojima većina može nametnuti (auto) destruktivnu volju manjini.

Autor: Boris Milojević (Rojcnet)