Događanja iz Dnevnog boravka

 

 Zastave

"Rudnici kulture - od industrijske do umjetničke revolucije"

 Izložba ostaje otvorena do 10. veljače, a možete ju pogledati svakim radnim danom od 17-21h.

 

„Rudnici kulture“ projekt je multilateralne, međunarodne, interdisciplinarne suradnje, kojeg je inicirao Labin Art Express XXI, Labin (Hrvatska),uz potporu European Cultural Foundation (ECF) i drugih donatora. U prvoj fazi (01.01.2013.― 31.12.2014.) projekt se provodio u suradnji s partnerima: Manifest, Prijedor JP “Turizam Banovići”, Banovići (BiH), Terra Nostra, Mojkovac (Crna Gora), Fondacija Balkan kult intereg, Irig (Srbija), JU „Center za idrijsko dediščino“, Idrija (Slovenija) te Polygon, Zagreb (HR), a konačan je rezultat bio uspostava istoimene regionalne suradničke platforme.

Prva faza projekta završena je izložbenom turnejom„Rudnici kulture – od industrijske do umjetničke revolucije“ (03.11.-13.12.2014.), u sedam bivših rudarskih mjesta od Slovenije do Crne Gore(Nova galerija DDT - Trbovlje, Stavba opuščene rudniške strojnice "INZAGHI", Idrija/SI; Kulturno-obrazovni centar Boljevac, Centar za kulturu i umetnost Aleksinac/RS; Centar za kulturu"Nenad Rakočević" Mojkovac / ME;“Radnički dom” Rudnika mrkog uglja Banovići, Muzej Kozare, Prijedor/BA).

U drugoj fazi (01.01.2015.-31.12.2016.) osnovni je cilj daljnje širenje, razvoj i formalizacija regionalne, suradničke platforme za revalorizaciju, zaštitu i revitalizaciju vrijedne rudarske baštine u državama nastalim na području bivše Jugoslavije, u kojoj je rudarstvo bilo ne samo jedan od generator gospodarskog i sve općeg društvenog razvoja, nego i jedno od rijetkih područja u kome su tradicionalna povezanost i solidarnost njegovih najvažnijih aktera – rudara nadišli kasnije nacionalne i (novo)državne podjele i sukobe.

Tijekom 2015.godine platforma je proširena s novim partnerima: Kult Tranzen, Strumica (Makedonija), Loke studio, Zagorje ob Savi (Slovenija), Remont, Beograd (Srbija), i suradničkim organizacijama: Zvuk i vizije, Majdanpek (Srbija), Kosova në Lëvizje, Priština (Kosovo) – zahvaljujući kojima su istraženi i dokumentirani dosada neobrađeni rudarski lokaliteti u Sloveniji, Srbiji, Makedoniji i Kosovu. U narednom periodu cilj je također da se regionalna platforma, kao međunarodna udruga, proširi i na ostale zemlje jugoistočne Europe (Albanija, Grčka,Turska,Bugarska,..), s ciljem osnivanja europske kulturne platforme, koja će uz potporu EU fondova omogućiti ponovnu uspostavu veza između bivših rudarskih mjesta i regija te njihovu kulturnu i druge oblike suradnje, u svrhu iniciranja i provedbe zajedničkih projekata vezanih za eksploataciju rudarske i industrijske baštine generalno, kao nove kulturne i kreativne industrije na ovim prostorima.

Putujuća izložba „Rudnici kulture – od industrijske do umjetničke revolucije“nastavlja se i ove 2016. godine, te započinje u Puli (Dnevni boravak – Društveni centar Rojc), kasnije će biti nastavljena ciklusom izložbi na Kosovu, a u planu je i jedna izložba u Albaniji.

SRETNO!

Učesnici:

  1. Autopsia (RS), „Čelična knjiga“ - metalni objekt
  2. Želimir Žilnik (RS), „Stara škola kapitalizma“ – dokumentarni film
  3. Metal Guru (HR), „Spomenik Heroju 21. stoljeća“ – doku-video performansa
  4. Dario Šolman (HR), „Starcity“ – video & crteži
  5. Laibach (SI), „Instrumentalnost državne mašine” – slika/triptih
  6. Vladimir Knežević (BA), „Kralj i Kraljica“ - metalna skulptura
  7. Mladen Miljanović (BA), „Cosa nostra“/“Naša stvar“ - doku-video performansa
  8. Irena Lagator Pejović (ME), „Equation Function“/“Funkcija jednažbe“ – instalacija

Raspored izložbe:

OtvaranjePula (HR), Dnevni boravak – Društveni centar Rojc, 28.01. - 03.02., 20:00 sati, suorganizator: Savez Udruga Rojc

20:00 Otvaranje izložbe Rudnici kulture

20:30 Prikazivanje dokumentarnog filma „Stara škola kapitalizma“ – Želimir Žilnik (RS)

Riječ selektora:

Prvi futuristički manifest Filippa Tommasa Marinettija, objavljen najprije 5.veljače 1909. u bolonjskim novinama Gazzetta dell'Emilia, te potom 20.veljače 1909. u pariškom časopisu Le Figaro, za ključne estetske odrednice umjetničke prakse moderne epohe proklamirao je njenu usklađenost s dominantnim proizvodnim modelom i pledirao za poetiku koja će opjevati brzinu i stroj. Etička dimenzija takve umjetnosti uključivala je izazov, aktivizam i odvažnost, te nadasve izlazak umjetnosti iz sfere proizvodnje čiste estetske forme u svakodnevni život i njenu realizaciju u sferi političke i društvene odgovornosti. Duhovna klima prevrata koja će kulminirati u Prvom svjetskom ratu kao pravom početku 20. stoljeća, iznjedrila je cijeli niz avangardnih pokreta koji su društvenu poziciju umjetnika i umjetničku praksu smatrali platformom za promicanje programa i strategija sa ciljem potkopavanja zatečene razine i oblika vladajućih autoriteta, uključujući pozicije političke moći, građanskog morala te hijerarhijsku strukturu unutar koje se odvija umjetničko stvaralaštvo. Njihov se aktivizam u području umjetničkog izraza paralelno manifestirao kao radikalno odstupanje i suprotstavljanje tradicionalnim umjetničkim disciplinama i, umjetničkom radu čiji je cilj umjetnički objekt, a regulator tržište umjetnina. Umjetnička im je praksa stoga pretpostavljala eksperiment u području tradicionalnih umjetničkih disciplina i njihovu međusobnu kontaminaciju, uključivanje elemenata i imaginarija popularne kulture i masovnih medija u područje visoke, na akademskim programima i kanonima zasnovane građanske kulture, različite oblike performativnih umjetničkih praksi s krajnjim ishodom poistovjećivanja umjetnosti i života, odnosno, umjetnika i umjetničkog djela, radikalno prihvaćanje novih medija i tehnologija posredovanja slike, nove umjetničke pokrete i discipline, te preferiranje javnog prostora i izravnog kontakta s publikom u odnosu na institucije i njihovo posredovanje umjetnosti. Ove umjetničke prakse suštinski su revolucionirale i izmijenile ne samo umjetnost, već i cjelokupni način življenja našeg doba, a u najvećoj su mjeri odredile suvremenu vizualnu kulturu i metode vizualne komunikacije uopće.

Čitavo stoljeće kasnije, postavke futurista i povijesnih avangardi još uvijek su referentne, a budući su naposljetku i kanonizirane, te uključene u kulturni mainstream, kritičko promišljanje stvarnosti postalo je podrazumijevajućim temeljem umjetničkog stvaralaštva. Za razliku od poslovičnog optimizma njihovih povijesnih prethodnika, praksa suvremenih umjetnika utemeljena je na razočaranju u dosadašnje modele napretka zasnovanog na tehnološkom razvoju. Njihova britka kritika društvenih odnosa, posebice proizvodnih, kao i globalne političke hegemonije zasnovane na dominaciji neoliberalnog kapitala, ističe njihovo destruktivno djelovanje u širokom spektru od otuđenja preko rodne, spolne i rasne diskriminacije, do totalnog uništavanja autohtonih kultura i ekonomija, te prirodnih resursa. I vizionarska umjetnost čija je estetika produkcijski zasnovana na digitalnim tehnologijama i prati informatičku revoluciju, u suštini kritički anticipira složenu društvenu strukturu koja će se razviti u njihovoj konstelaciji. Kritička interpretacija suvremenog i novog tako je zamijenila kritiku starog i tradicionalnog.

No, ideja povijesnih avangardi o poistovjećivanju umjetnosti i života koja se u sferi umjetničkog stvaralaštva optimalno realizirala u pojedinim performerskim opusima, nenadano ispunjenje doživjela je u teoriji, strategijama i konačno uspješnoj praksi kulturne industrije. Pojam kulturne industrije kao kritički pojam uveli su Theodore Adorno i Max Horkheimer 1944. godine u svom djelu Dijalektika prosvjetljenja. Pod tim su terminom produkciju kulturnih sadržaja u kapitalističkom društvu definirali su kao standardiziranu, namijenjenu masama, manipulaciji i stvaranju profita. Fenomen stvaralaštva koje proizvodi ekonomsku vrijednost postao je osobito znakovit za post-industrijska društva u kojima su uslužne djelatnosti počele ostvarivati veću zaradu od proizvodnje.

Odnos industrijske proizvodnje i kulture, uključujući i umjetničko stvaralaštvo, nikad nije bio složeniji, a na mudroj eksploataciji ove dinamike temelji se i projekt „Rudnici kulture“.

SRETNO!

Branko Franceschi, 2014.

www.rudnicikulture.com

 

Nadolazeći događaji

Petak, 13 Ruj 2019 11:00 – Srijeda, 18 Ruj 2019 13:00

Četvrtak, 19 Ruj 2019 20:00 – 23:30

Petak, 22 Stu 2019 01:00 – Četvrtak, 12 Pro 2019 22:00

Srijeda, 18 Pro 2019 19:00 – 22:00

NEWSLETTER-ikona

mailing lista

Partneri

nacionalna-zaklada-NOVO

 strukturni-invest-fondovi razvoj-ljudskih-potencijala eu-logo logo-HR-1 zaklada-kultura-nova
trans-europe-halles-logo logo mobilnost ured-za-udruge  eu-erasmus 1 GRAD-PULA-LOGO-1  zupanija istarska 

 

 

   Sadržaj emitiranog materijala isključiva je odgovornost Saveza udruga Rojca.

 

S5 Box

Login

Register

You need to enable user registration from User Manager/Options in the backend of Joomla before this module will activate.