Održana međunarodna konferencija “Kultura, zajednička dobra i institucionalna inovacija”
U Zagrebu je od 14. do 16. veljače 2014. godine održana međunarodna konferencija pod nazivom “Kultura, zajednička dobra i institucionalna inovacija”. Konferenciju su u suradnji s organizacijama European Cultural Foundation i Heinrich Böll Stiftung – Hrvatska organizirali Savez udruga Operacija grad, Savez udruga Klubtura, Pravo na grad i Kooperativa – regionalna platforma za kulturu.
Na konferenciji se istraživao odnos između kulture, borbe za zajednička dobra i institucionalne promjene u razdoblju ekonomske krize i prateće agresivne neoliberalne politike štednje, rezova i sveopćih privatizacija javnih dobara i usluga koje pogađaju široke slojeve društva, pa tako i kulturu.
No, da bi opravdao svoju javnu funkciju i javno financiranje, kulturni sektor bi, prema društvenim pitanjima općenito, kao i prema “krizi”, trebao zauzeti aktivan i kritičan stav. To podrazumijeva nadilaženje shvaćanja krize kao svojevrsne elementarne nepogode od koje treba spasiti što se može i približavanje izvornom značenju grčke riječi krisis – odluka. Dakle, kriza je vrijeme neizvjesnosti kada se donose potencijalno dalekosežne odluke o daljnjem smjeru društvenog razvoja te stoga i jedinstvena prilika za promišljanje kakvo društvo uopće želimo, ali i trenutak da se za tu “viziju” i izborimo.
Ocijenjeno je da poželjno razrješenje institucionalne dimenzije krize treba tražiti mimo dva ponuđena, no podjednako nepoželjna, modela – državnog i privatnog vlasništva – budući da kultura mora biti nezavisna i od političkih i od privatnih te tržišnih utjecaja, da bi nesmetano mogla vršiti svoju društvenu i kritičku funkciju. Upravo takvo usmjerenje nudi koncept commonsa, odnosno zajedničkih dobara, koji uz problematiziranje oblika vlasništva, stavlja naglasak i na oblik upravljanja resursima te otvara prostor za razmatranje tzv. hibridnih institucionalnih modela. Dok su sudionici konferencije, uz iznimku predstavnice Ministarstva kulture, izražavali duboku skepsu prema održivosti javno-privatnih partnerstava, kao ohrabrujući primjeri javno-civilnog partnerstva često su spominjani novoosnovana Zaklada Kultura nova i zagrebački POGON, ali i određen broj lokalnih projekata kooperacije javne uprave i civilnog društva. Nezaobilazan primjer je svakako i DC Rojc sa čijim je modelom upravljanja prisutne upoznala Dušica Radojčić, članica Koordinacije DC-a Rojc.
No, kao što nam i sama povijest DC-a Rojc govori, do kooperacije prečesto dolazi tek nakon konfrontacije, pa je završni dio konferencije bio posvećen aktualnim regionalnim borbama za zajednička dobra. Svoja iskustva s prisutnima su podijelili članovi talijanskih umjetničko-aktivističkih kolektiva Teatro Valle Occupato iz Rima, S.a.l.e. iz Venecije, Macao iz Milana, ali i domaćih organizacija i inicijativa Srđ je naš iz Dubrovnika, Zelene akcije, Prava na grad te inicijative Volim Pulu – Za Muzil, koja se već godinama bori protiv privatizacije pulskog zaljeva i nastoji privoliti pulsku gradsku upravu da uključi javnost u planiranje i upravljanje ogromnim demilitariziranim zonama s obje strane pulskog zaljeva.
Tekst napisao Goran Matić
