Nema kulturnog razvoja s ovakvom gradskom upravom
Gradski vijećnici sutra će odlučiti da Pula i službeno postane grad kandidat za Europsku prijestolnicu kulture 2020. Sutrašnjem izglasavanju prethodio je sastanak održan 22. 7. 2014. na kojem su prisustvovali članovi kulturnih vijeća i ravnatelji institucija. Sastanak je bio zatvoren za javnost, građane i sve ostale kulturne djelatnike iz čega se može jasno iščitati kako se radi o odluci političkih, a civilni su akteri, kako to već biva, u službi kulise. Priča o kandidaturi datira iz srpnja 2009. godine kada su tadašnji župan Ivan Jakovčić i pulski gradonačelnik Boris Miletić na 2. Saboru kulture u Istri u porečkoj Sabornici potpisali pismo namjere o kandidiranju Pule za Europsku prijestolnicu kulture. Zadatak i nije bio suviše težak budući da je jedini uvjet broj stanovnika veći 25 000. Od te davne 2009. godine, osim namjere, nisu učinjeni veći pomaci koji bi stvorili realne preduvjete za kandidaturu.
Odjel za kulturu je ignorirajući rad udruga u kulturi, slobodnih kulturnih djelatnika i umjetnika koji nisu prisustvali sastanku jasno dao do znanja kako svi djelatnici u kulturi nisu jednaki već ih se rangira na temelju formalnog članstva u kulturnim vijećima.Još je alarmantnija činjenica što će grad, uključujući se u ovaj projekt, surađivati s Europskom unijom budući da je ona njegov nositelj, a istovremeno iz njega isključuje upravo udruge koje iza sebe imaju dugi niz godina suradnje s europskim institucijama i čiji je rad prepoznat do te mjere da je njihovim zaposlenicima većina plaće financirana upravo iz europskih projekata. Ukoliko Pula prođe prvi eliminacijski krug morat će svoju prijavu nadopuniti konkretnim planovima i programima koje će ocijenjivati skupina nezavisnih kulturnih djelatnika, a konačnu odluku na kraju potvrđuje Europska komisija za kulturu. Naravno, uz preduvijet da je uopće moguće napraviti konkretan plan i program bez da se u njega uključe građani i svi kulturni djelatnici. Članovi kulturnih vijeća i ravnatelji institucija zamoljeni su na sastanku da o istom ne razgovaraju s medijima, a najavljena konferencija za medije održat će se tek sutra na sam dan izglasavanja. O položaju kulture u gradu dovoljno govori činjenica kako su ovaj tjedan u najčitanijim i jedinim dnevnim novinama „Glasu Istre“ kandidaturi Pule posvećene svega dvije rečenice. Osim Pule, kandidati za ovu prestižnu titulu koju su kroz povijest osvajali gradovi poput Pariza, Madrida, Lisabona, Dublina, Graza, Istambula, Liverpoola ili Maribora su Rijeka, Split, Dubrovnik, Varaždin, Zagreb, Osijek, Đakovo, Slavonski Brod i Zadar. Koji će grad pobjediti znat će se se 2016. godine. Pobjeda osim svojevrsnog preobražaja dosadašnjih kulturnih djelatnosti donosi i veću posjećenosti, turističku i medijsku pozornost. Ozbiljno su to shvatili naši primorski susjedi, pročelnik riječkog Odjela za kulturu Ivan Šarar nedavno je izjavio: „Građani uključite se – prijestolnica kulture treba svima nama“. Koncept na kojem će Rijeka graditi svoje buduće projekte vezan je uz rod, manjine, vodu i luku, a osim koncepta izrađen je i logo i slogan. U Splitu koji nakon dva desetljaća nošenja obilježja svojevrsnog tranzijcijskog turističkog grada i koji trenutno proživljava turistički procvat situacija također potpuno drugačija od one u Puli. Na nedavno održanoj javnoj tribini aktivno su sudjelovali svi zainteresirani posjetitelji zajedno s gostima iz Liverpoola i Maribora koji su prepričali svoja iskustva. Ne čudi što Ministrica Zlatar Violić upravo Puli daje najmanje šanse za uspjeh, razlog tome dobro objašnjava Davor Mišković iz udruge Drugo More koji je sudjelovao u izradi Kulturne strategije IŽ i koji Pulu smatra problematičnom jer u njoj postoje prevelike tenzije između velikih manifestacija i nezavisne scene koja je unatoč nikakvim uvjetima za rad itekako razvijena. Prema njegovim riječima, Puli nije potrebna kandidatura već komunikacija, poticanje dijaloga i mirenje različitih mišljenja. Razgovori iza zatvorenih vrata zasigurno neće tome doprinijeti.
Stoga se jasno postavljaju pitanja, na temelju kojih zaključaka i preporuka će sutra gradski vijećnici donijeti odluku o kandidiranju Pule za Europsku prijestolnicu kulture? Ukoliko su nekakve preporuke i zaključke donijeli ravnatelji institucija i članovi kulturnih vijeća, zašto oni nisu prezentirani i obznanjeni zainteresiranoj javnosti? I na kraju, zašto se žuri s donošenjem odluke oo kandidiranju kada je rok prijave za kandidaturu najkasnije do 17. travnja 2015. godine?
Irena Boljunčić Gracin
