Priopćenje Radne grupe za kulturne politike Saveza udruga Rojca
Prijedlog Programa javnih potreba u kulturi za 2015., objavljen pred nekoliko dana, naći će se ispred gradskih vijećnika, zajedno sa cjelokupnim Proračunom grada za 2015. godinu, na sjednici zakazanoj u ponedjeljak, 15.12.2014. u 17 sati. To je prvi proračun novoosnovanog Odjela za kulturu Grade Pule koji bi se trebao temeljiti na Kulturnoj strategiji grada Pule.
Prošle se godine kulturna javnost složila kako je donošenje spomenute Strategije te osnivanje Odjela za kulturu pozitivan pomak za razvoj kulturne scene. Međutim, prvi je proračun na vidjelo iznio i brojne nejasnoće vezane uz operativni dio Kulturne strategije na kojoj je temeljen Proračun za 2015. Na prvi pogled, prijedlog Programa javnih potreba slijedi Kulturnu strategiju grada Pule 2014-2020., ali bez prethodno provedenog i kvalitetno razrađenog i strukturiranog procesa definiranja okvira kojim će se ostvariti navedeni strateški ciljevi.
Podsjetimo, Program javnih potreba u kulturi sastavljen je ustvari od 2 dijela. Jedan dio proračuna za kulturu namijenjen je radu kulturnih institucija i ustanova koje predlažu svoje Planove rada i ukupne troškove za narednu godinu, koje im se onda dodijeljuje.
Idući dio proračuna za kulturu odnosi se na kulturne projekte i programe o čijem sufinanciranju odlučuju gradska kulturna vijeća sastavljena od kulturnih djelatnika i stručnjaka. („Kulturna vijeća osnovana su za pojedina područja umjetničkog i kulturnog stvaralaštva radi predlaganja ciljeva kulturne politike i mjera za njeno provođenje, te radi predlaganja programa javnih potreba u kulturi za koje se sredstva osiguravaju u proračunu Grada Pule“ – iz Kulturne strategije grada Pule). U Puli postoji 6 različitih kulturnih vijeća koja su ove godine već vijećala u listopadu.
Kao jedna od mjera unutar Kulturne strategije grada Pule bila je i redizajn i poboljšanje sustava prijave projekata na Natječaj za javne potrebe u kulturi grada Pule. Grad Pula je tu aktivnost djelomično sproveo uvođenjem e-prijavnice putem koje su svi zainteresirani mogli prijaviti svoje projektne ideje na posljednjem raspisanom Natječaju.
Dakle e-prijavnica je korak naprijed u odnosu na prethodno stanje, međutim uočene su određene nelogičnosti, odnosno sam sustav zahtjeva daljnja poboljšanja.
Na okruglom stolu u organizaciji Platforme «Suradnjom i znanjem za zajedničko dobro» pod nazivom Sustav prijave na natječaj javnih potreba u kulturi grada Pule zaključeno je sljedeće:
– potrebne su upute za prijavitelje koje govore o ciklusu poziva, predpoziv i općim informacijama, gdje je naveden cilj poziva s prioritetnim područjem koji bi u ovom slučaju trebali biti usklađeni s Kulturnom strategijom Grada Pule 2014. – 2020.
– poželjno bi bilo da postoji i ukupan iznos raspoloživih sredstava koji će se dodijeliti i po pojedinim vijećima.
– potrebno je definirati kriterije prihvatljivosti projekata, tko ima pravo podnošenja prijave i pod kojima uvjetima
– prijeko potreban vodič u kojem je objašnjen cijeli postupak prijave, gdje se nalaze obrasci, navedena sva potrebna dokumentacija, način predaje, rok i sadržaj same dokumentacije
– potrebno poraditi na postupku procjene prijave: administrativna provjera, a izuzetno važna evaluacijska matrica za procjenu prijava s jasnim kriterijima i bodovnim sustavom jer to pomaže pri sistematiziranju projekta na način da bude bolji, ali i da se strateške smjernice mogu ispuniti
– potrebno je definirati djelokrug kulturnog vijeća i sadržaj programa kojima se bave
– definirati koji su to programi od posebnog interesa za grad i kriterije po kojima se procjenjuju
– pojasniti mogućnost odabira trogodišnjeg programa, postupak njegovog ocjenjivanja te usklađenost strateškog plana
Upravo navedeni nedostaci uzrokovali su niz nejasnoća i dvojbenih odluka koje se mogu isčitati u Prijedlogu proračuna. Spomenut ćemo samo neke, najočitije.
Budući da Kulturna vijeća našeg grada nemaju jasno definirane kriterije, odnosno valjane instrumente evaluacije s bodovnim sustavom ocjenjivanja po kojima odlučuju o umjetničkoj kvaliteti predloženih kulturnih programa te da Zapisnici rada Kulturnih vijeća nisu javno objavljeni (a trebali bi biti), raspodjela sredstava i dalje je vrlo netransparentna, a time sklona sukobu interesa i klijentelizmu. U Kulturnoj strategiji grada Pule piše: “Nedostatak vrijednosne orijentacije istovremeno otvara prostor za manipulaciju i neargumentiranu kritiku”.
Ove godine, primjerice, Kulturno vijeće za nove medijske kulture i kulturu mladih trebalo je raspodijeliti oko 140 000 kuna. Međutim, ukoliko zbrojimo programe unutar poglavlja o kojima odlučuje ovo kulturno vijeće, dolazimo do brojke veće za 480 tisuća kuna rezervirano samo za kulturu mladih. Kako su članovi Vijeća raspravljali o 140 000, pitanje je tko je odlučio o financiranju ovih programa? Nadalje, u dijelu koji se odnosi za mlade, uglavnom su navedeni samo iznosi i nazivi projekata bez definiranih nositelja.
Kulturnom strategijom propisana je i potreba uvođenja trogodišnjeg financiranja programa, stoga se u samom Pozivu za predlaganje programa, u jednoj rečenici navodi da se mogu prijaviti i trogodišnji programi. Sustava procjene tih prijava, kao ni uputa što bi ti programi trebali značiti za ukupni kulturni razvoj, nema nigdje. Za prijavu ovih programa, trebalo je dostaviti standardnu prijavnicu i dodatno u dokumentaciji Strateški plan udruge, koji obično govori o strateškom razvoju same organizacije, ali ne nužno i razvoju programa koji se prijavljuje na natječaj. Nema ni kriterija po kojem se ocjenjuju trogodišnji programi, ni bodovnog sistema, niti je navedeno tko su akteri nadležni za odlučivanje o ovim programima. Uobičajeno je da se trogodišnji programi, nakon prve godine provedbe evaluiraju te ih se nastavlja financirati ukoliko budu pozitivno ocijenjeni.
U ovogodišnjem Prijedlogu programa javnih potreba u kulturi, u proračunskom dijelu nalazimo nekoliko vrlo upitnih stavki obzirom da nisu navedeni korisnici tih proračunskih sredstava. U stavkama Kultura zajednice (750 000 kuna), zatim Razvoj kulturnog turizma (200 000 kuna), Ostalo kultura (40 000 kuna); Suradničke platforme (99 000 kuna); Radionice, suradnje, edukacije, izdavaštvo i ostalo kultura mladih (159 000 kuna), što sve zajedno daje iznos veći od 1,2 miliona kuna. Dakle, ta sredstva uopće nisu raspoređena konkretnim projektima i programima, već su navedene kao okvirne tematske stavke unutar proračuna. Stoga se jasno postavlja pitanje, tko će i kada odlučivati o raspodjeli ovog znatnog dijela proračunskih sredstava namijenjenih izvaninstitucionalnoj kulturi.
Nova stavka ove godine u Prijedlogu Programa javnih potreba u kulturi u iznosu od 800 000 kuna je priprema dokumentacije Europska prijestolnica kulture. Ni ovdje nije definirano, niti je jasno na što će se utrošiti ova sredstva. Nije jasno zašto podtroškovnik nije javno obzanjen ili se u opisnom dijelu nije specifično definiralo za što služe ta sredstva. Iako se u javnim prezentacijama EPK programa spominjala važnost aktivnog građanstva, u prijedlogu proračuna za kulturu nedostaje upravo kritičnih, angažiranih i refleksivnih programa kojima su nositelji udruge civilnog društva koje se bave zagovaračkim aktivnostima te omogućuju da i građani kroz razne umjetničke programe mogu artikulirati svoje stavove i kritike upućene vlasti.
I na kraju, Kulturnom strategijom je propisano i: Uspostaviti protokole za kontinuiranu komunikaciju medu akterima u kulturi – uvesti obvezu kvartalnih sastanaka kulturnih vijeća i godišnjeg sastanka članova vijeća i korisnika proračunskih sredstava, organizirati godišnju tribinu o stanju pulske kulture i dr.” Stoga se postavlja pitanje zbog čega ovaj Prijedlog javnih potreba u kulturi za 2015. godinu nije pred izglasavanje prošao i tzv. javno savjetovanje sa zainteresiranom javnošću? Pogotovo u gradu koji se voli dičiti titulom najtransparentnijeg grada u Hrvatskoj. Povrh svega, grad Pula nedavno je dobio priznanje za doprinos razvoja društvene odgovornosti u području javne uprave u Hrvatskoj, kojeg je dodjelio Programski odbor 6. nacionalne konferencije o društveno odgovornom poslovanju.
Iz svega navedenog, jasno zaključujemo da se radi o vrlo nejasnom i netransparentno donešenom proračunu za kulturu Grada Pule, koji teško da može doprinijeti boljem razvoju kulture i umjetnosti u gradu Puli kao mogućoj Europskoj prijestolnice kulture.
U cilju transparentnosti postupka rada Kulturnih vijeća te uvida u kulturne programe o kojima su vijeća raspravljala tražimo objavu Zapisnika rada svih Kulturnih vijeća. Isto tako, Smatramo da su gore navedeni propusti u isključivoj nadležnosti Odjela za kulturu Grada Pule te tražimo Očitovanje pročelnice Odjela za kulturu o navedenim propustima i netransparentnim stavkama proračuna za kulturu.
U Puli, 15.12.2014.
Radna grupa za kulturne politike Saveza udruga Rojca
Irena Boljunčić Gracin – udruga Čarobnjakov šešir
Marino Jurcan – udruga Metamedij
