Prenosimo s Kulturistre: Društveno-inovativne prakse i kolaborativni prostori – 2. dan konferencije u Rojcu

Drugog dana međunarodne konferencije Open spaces for sharing and imagination (Otvoreni prostori za dijeljenje i maštu) u Dnevnom boravku DC-a Rojc, 90-ak sudionika iz deset gradova Europske unije (Berlin, Lisabon, Bilbao, Bordeaux, London, Ajdovščina, Oberhausen; Cesis, Beograd, Zagreb i Pula) je, pod zajedničkim naslovom „Društveno-inovativne prakse i kolaborativni prostori“, imalo priliku doznati više o dobrim praksama različitih zajednica i društvenih centara, mahom iz EU-a, ali i domaćih primjera i inicijativa.

Predstavnici domaćina pobliže su ih upoznali s djelovanjem DC-a Rojc, Jasmina Nina Kamber, pročelnica Upravnog odjela za kulturu Grada Pule upoznala ih je s korištenjem gradskih prostora u pulskim kulturnim projektima, a premijerno je prikazan i film „Rojc 2020“, autora Draška Ivezića iz Jadranske animacije, izrađen kao promidžbeni prilog (na žalost neuspješnoj) pulskoj kandidaturi za europsku Prijestolnicu kulture 2020.

Kao tzv. „treći prostori“, ili prostori susretanja i suradnje, društveni centri su živi primjeri multidisciplinarnih klastera koji inovativnim praksama doprinose pozitivnim promjenama u društvu. Djelujući kao središta društvenih inovacija, oni su laboratoriji i inkubatori novih načina rada, života i ko-kreacije održivih zajednica, te daju značajan doprinos urbanoj revitalizaciji i participativnom planiranju javnih prostora u pravcu ekološke tranzicije.

Uz ostalo, na konferenciji je predstavljen i jedan u Hrvatskoj relativno nov pojam – Coworking, inovativna alternativa klasičnom radnom okruženju namijenjenu poduzetnicima, nezavisnim profesionalcima i malim timovima kojima se u fleksibilnom radnom okruženju omogućuju veća produktivnost, manji rizik te redukcija troškova. Kao mjesto u kome nezavisni i mobilni radnici rade zajedno u neobavezujućem okruženju, coworking ne podrazumijeva samo fizički prostor već zajednicu profesionalaca sličnog modusa rada i zdravu socijalnu okolinu važnu nezavisnim profesionalcima koji pri radu kod kuće često osjećaju izoliranost, nefokusiranost i neproduktivnost. Vještine koje su nam potrebne za realizaciju određenog projekta danas postaju u sve većoj mjeri specifične, tako da i pronaći suradnike postaje zahtjevniji zadatak. S druge strane, zahtjevi tržišta su sve veći, a rokovi kraći, pa tako prioritet za konkurentnost postaju fleksibilni timovi i poznanstva – ljudi koji nam mogu postati suradnici po potrebi. Coworkingom se stvara okruženje u kojem potencijalni suradnici mogu isprobati funkcioniranje u zajedničkom timu i pronaći najbolji modus rada. Ovako nastaju novi poslovni subjekti i inovativni projekti koji postaju pokretači gospodarstva, a racionalnijom organizacijom i nižim troškovima korištenja prostora, resursa i opreme, coworking olakšava profesionalnu samoodrživost, pokretanje vlastitog posla ili unapređenje postojećeg poslovanja.

U dijelu konferencije u kojoj se raspravljalo o ekološkoj tranziciji predstavljen je uz ostale i projekt „Biciklopopravljaona“ zagrebačke Zelene akcije, primjer kako se i na prvi pogled neznatnim ali postojanim djelovanjem može postići puno za održivost. Kako i samo ime kaže, riječ je o prostoru gdje zagrepčani mogu doći i besplatno, uz pomoć volontera i korištenjem dijelova koje su tu ostavili raniji korisnici, popravljati svoje bicikle. Do sada je tako popravljeno više od 3.000 bicikala, što znači manje automobila na cesti i zdraviji Zagreb.

Svakako najvredniji primjer održive zajednice predstavljen na konferenciji je berlinski UfaFabrik , kulturna oaza izrasla na 18.000 četvornih metara tvorničkih hala bivše industrijske zone. U više od 40 godina kontinuiranog nastojanja na oplemenjivanju i poboljšavanju uvjeta rada i boravka u ovim prostorima članovi te zajednice pioniri su na polju održivog razvoja i učinili su jako mnogo za promicanje alternativnih, prirodnijih, načina života – na njihovim krovovima je, pored solarnih panelki izraslo i sada već 4.000 četvornih metara eko vrtova, od samih početaka recikliraju otpad i prikupljaju kišnicu, cijelu logistiku stalno usavršavaju eko-rješenjima, a održavaju i razne radionice i festivale na kojima promiču održive alternative.

Konferencija je i zaokružena panel diskusijom o održivosti. Predstavik UfaFabrika ju je definirao kao način povezivanja ekoloških, ekonomskih, društvenih i kulturnih pitanja u jedinstven i dosljedan kontekst. Moderatorica diskusije ukazala je na jedan bitan aspekt koji se, kad se govori o održivosti, često zanemaruje, a to je razina našeg osobnog zadovoljstva onime što radimo i kako živimo. Odnosno – mjerimo li naše blagostanje novcem ili osobnom srećom? Svi sudionici diskusije složili su se tvrdnjom da nas današnji način života „melje“ i „nedostatak vremena“ pored stalne utrke za novcem je zajednička bolest ovog svijeta, a ekološki problemi s kojima se svijet susreće samo su odraz našeg unutarnjeg nezadovoljstva i frustracija stanjem stvari. Stoga je, zaključili su sudionici konferencije, iznimno važno, posebno za ljude koji nastoje na poboljšanju stanja i ozdravljenju Zemlje, raditi i na vlastitom blagostanju i uravnoteženju, bilo kroz neki oblik vježbi ili duhovnih praksi, bilo kroz vrtlarenje, bliskije kontakte s obitelji i prijateljima, kulturne i druge rekreativne aktivnosti koje nas čine sretnima i rasterećenima. Jer, zaključili su, planet će preživjeti, sa ili bez ljudi. Na našim generacijama je velika odgovornost očuvanja ljudskog života na Zemlji, a „treći prostori“ i održive zajednice daju nam primjere kako na tome praktično raditi.

Drugi dan ove konferencije ostvaren je u sklopu aktivnosti Otvorene platforme Rojc, koju financijski podupire Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva, a organiziraju je Savez udruga Rojca i Gradska radionica.

Tekst Daniela KNAPIĆ