Peto izdanje Lit Link festivala u Dnevnom boravku Rojca
Dnevni boravak Rojca ugostit će peto izdanje Lit Link festivala u četvrtak 29.06. od 21 sat. Uz čitanja stranih i domaćih autora, festival se paralelno usmjerava i na promociju naše književne scene kod stranih urednika i izdavača koji su njegovi jednako važni gosti. Na čitanjima u Puli, Rijeci i Zagrebu publika će imati prilike otkriti vrsne britanske autore, a 15 hrvatskih pisaca predstavit će se u tri dana programa, kako publici, tako i britanskim izdavačima i urednicima.U Puli će čitati četiri britanska i pet domaćih autora, uz projicirane prijevode, u programu koji je više alternativan nego klasičarski. Autore ćemo predstaviti kroz kratke uvodne razgovore, a pojedinačna čitanja traju po desetak minuta.
Svim britanskim autorima pulsko čitanje je i premijerno u Hrvatskoj, a riječ je većinom o već etabliranim i nagrađivanim piscima, koji su već uvrštavani u izbore za najveće nagrade na engleskom govornom području poput Bookera – piscima za koje će se zasigurno još čuti, a onda ćete moći reći da ste ih jednom slušali u Rojcu.
Posjetite ovu neklasičnu književnu feštu, bit će sadržajno i opušteno (kome slušanje dosadi lako uzme pauzu pa se vrati), a ulaz je besplatan.
Program u Puli 2017:
29. 06. / 21:00 h – 23:30 h
Dnevni boravak Rojca
Uz projiciran prijevod (hrv/eng) čitaju autori:
Joanna Kavenna, Željka Horvat Čeč, David Szalay, Boris Greiner, Samantha Harvey, Katarina Luketić, Gary Budden, Natalija Grgorinić i Ognjen Rađen
Kao urednici sudjeluju:
Anna Kelly (Commissioning Editor, 4th Estate/HarperCollins), Rosie Goldsmith (Director, European Literature Network), Mitchell Albert (Publisher and Commissioning Editor, Periscope), Gary Budden (Editor, Influx Press), Nathan Connolly (Publishing director, Dead Ink Books)
Koncepcija programa: Robert Perišić; Tehnička organizacija: Ivan Sršen; Moderator: Marko Pogačar;
Organizator: Hrvatsko društvo pisaca
Podaci o autorima:
Samantha Harvey, rođena 1975. u Kentu, Engleska, živjela u Irskoj, Novom Zelandu i Japanu, autorica je triju romana. Dobitnica je književnih nagrada Betty Trask i AMI, a bila je u širem izboru za nagradu Booker s romanom The Wilderness (2009). Proza Samanthe Harvey ima specifičan autorski pečat poetičnosti kojom su obavijeni njezini likovi unatoč realističkim uvidima. Čitat će iz svog posljednjeg romana Dear Thief koji je komponiran kao dugo pismo povodom jednog starog prijateljstva ali i ljubavnog trokuta, a roman je dobio izvrsne kritike od New Yorkera (James Wood) do Telegrapha i Guardiana.
Joanna Kavenna je nagrađivana britanska prozaistkinja, autorica pet proznih knjiga. Njezin roman Inglorius osvojio je Nagradu Orange 2008., tekstovi su joj objavljivani su u New Yorkeru, Guardianu, Times Literary Supplementu, International Herald Tribuneu itd., a 2013. uvrštena je u prestižnu dekadnu selekciju najboljih mladih britanskih romanopisaca časopisa Granta. U pozadini Kavennina romanesknog tretmana suvremenog života počesto su filozofske teme, a autorica pritom ne bježi ni od satire. Čitat će ulomak iz romana “Come to the Egde”, romana u kojem se, između ostalog, govori o britanskoj ruralnoj sirotinji u okružju praznih bogataških kuća za odmor, a vitalni i pomalo otkvačeni anarhizam prepliće se s odnosom dviju junakinja različitih generacija.
David Szalay rođen je u Montrealu (1974.) u Kanadi odakle njegovi uskoro sele u Veliku Britaniju. Objavio je četiri prozne knjige, dobitnik je više književnih nagrada, a 2016. njegov je roman “All That Man Is” bio u užem izboru za Bookerovu nagradu, čak i ako se svi kritičari nisu slagali je li uopće riječ o romanu ili ulančanim kratkim pričama. Uvršten je u prestižni dekadni izbor mladih britanskih romanopisaca časopisa Granta, kao i sličan izbor novina Telegraph. David Szalay pisac je minucioznog stila, naoko distanciranog, sa suptilnim i vrlo individualnim pomakom u tretiranju prozne događajnosti. Njegov roman “All That Man Is” ono je što preporučamo za dulje upoznavanje, a za ovu priliku smo – radi dovršenosti – odabrali čitanje njegove kratke priče “Long Distance” pisane lani za radio BBC.
Gary Budden je kratkopričaš iz Londona sa sluhom za socijalnu i kulturnu marginu, a takav je i kao izdavač i urednik jer Gary Budden je suosnivač agilne neovisne kuće Influx Press, urednik u Unsung Stories te urednik fikcije u Ambitu, književnom magazinu naklonjenom alternativi koji izlazi od 1959. godine. Gary Budden je, dakle, na Lit link festivalu u dvojakoj ulozi, kao zainteresirani urednik, i kao autor. Čitat će priču iz nove knjige “Hollow Shores” , priču o nenadanom gostu koji je stigao u doba krize.
Željka Horvat Čeč (1986., Čakovec). Objavila je dvije knjige pjesama, knjigu priča i, recentno, fragmentarni roman “4 brave” iz kojeg će čitati ulomke. Riječ je o pseudo-autobiografskom romanu o odrastanju u doba devedesetih, smještenom u selo na sjeveru Hrvatske nedaleko od granice s Mađarskom. Željka Horvat Čeč zapažena je i nagrađivala kao pjesnikinja sažetog izraza bez suvišnih kićenja. Pjesme iz knjige „Moramo postati konkretni“ prevedene su na engleski, francuski, njemački i švedski. Posljednje vrijeme sve je zapaženija kao prozaik. Magistrirala na studiju hrvatskoga jezika i književnosti i živi u Rijeci.
Natalija Grgorinić i Ognjen Rađen pišu zajedno, na hrvatskom i engleskom jeziku. Zajednički magistrirali kreativno pisanje na Otis College of Art and Design u Los Angelesu (2005.) te doktorirali na temu teorije književnog autorstva na Sveučilištu Case Western Reserve u Clevelandu, SAD (2012.). Žive u Ližnjanu, nedaleko od Pule, gdje vode Knjižnicu i književnu rezidenciju ZVONA i NARI (www.zvonainari.hr). Kao koautori objavili su dvije knjige priča i šest romana, od toga dva na engleskom. Čitat će odlomak iz recentno objavljenog romana “Blagoslovljena” u kojemu se prelamaju izazovi jedne ljubavi, jedne obitelji, ali i cijeloga društva.
Katarina Luketić, esejistica i književna kritičarka. Bila je urednica Zareza, nezavisnih novina za kulturu. Urednica je u nakladniku Pelago (čija je i suosnivačica). U fokusu istraživanja su joj odnosi ideoloških i književnih diskursa te politike identiteta, čega je primjer i knjiga Balkan: od geografije do fantazije (2013.) iz koje će čitati o uvriježenim diskursima zapadne percepcije Balkana. Trenutno radi na knjizi Suočavanje s književnom prošlošću za što je dobila stipendiju na natječaju „Po tragovima totalitarnog naslijeđa” podržanom od Fondacije Robert Bosch, Literaturhaus Berlin i Herte Müller.
Boris Greiner (1959., Zagreb), pisac i likovni umjetnik, objavio je sedam proznih knjiga, ostvario dvadesetak samostalnih izložbi i performansa i snimio deset eksperimentalnih filmova. Djelovao unutar umjetničkih kolektiva od kojih su neki imali pomalo kultni status na alternativnoj sceni (npr. Greiner & Kropilak Mailart Office, 1983-2003). Njegovu prozu počesto obilježava mješavina opuštenog tona i eksperimentalnosti. Neki od objavljenih književnih radova: 1999. – Interkonfidental, (sa Stanislavom Habjanom) knjiga proze; 2003. – Pješakov gambit, roman; 2007. – Život na tavanu, kratke priče; 2012 – Tajni agent Gan Flint, roman; 2013. – Ona i on, roman. Čitat će ulomak iz romana Ona i on.