Jučer – danas – sutra: umjetničko nasljeđe, folklor i živa tradicija’
Edukativna panel diskusija dvodnevnog susreta “Jučer – danas – sutra: umjetničko nasljeđe, folklor i živa tradicija”, organiziranog od strane Saveza kulturno-umjetničkih društava grada Pule i Saveza udruga Rojca potaknuo je posjetitelje, ali i inspirirao govornike na novi kut gledanja istarske nematerijalne baštine.
Prvi dan događaja počeo je u ime SAKUD-a pozdravom voditeljice programa Ivane-Nataše Turković te nastavio uvodnim govorom Vite Pauletića, predsjednika SAKUD-a koji je i predstavio članice Saveza kulturno-umjetničkih društava grada Pule, kojeg čine Pulske mažoretkinje, kazalište Dr. Inat, OKUD Istra, KUD »Lino Mariani«, KUD »Matko Brajša Rašan«, KUD Uljanik i Puhački orkestar grada.
Veliki interes prisutnih izazvalo je predavanje Krešimira Krola izv. prof. dr. sc. ”Kulturna baština i publika u Istri prema podacima iz anketnih istraživanja: trendovi, izazovi i smjernice”. Uz iznošenje rezultata istraživanja koje je, između ostalog, pokazalo jasnu korelaciju odnosa učestalosti konzumacije klasičnih kulturoloških sadržaja, poput čitanja knjiga i posjećivanja ustanova u kulturi te njihovih programa, predavanje je istaknulo još jednu bolnu točku kulturološke baštine. Turistifikacija istarskog kulturnog nasljeđa gdje se ona većinski tretira kao proizvod namijenjen zabavi turista i čak financijski potiče njeno preživljavanje u tu svrhu, a vrlo malo kao temelj identifikacije i neraskidive biti istarskog stanovništva, zabrinjavajuć je trend posljednjih godina. Jasno je kako je danas više nego ikad potrebno iznijeti nove pristupe kako bi se mlađe generacije uopće upoznale sa svojom baštinom i potrebom njenog postojanja, potom očuvanja te prezentiranja kroz nove medije i pojavne oblike.
Izlaganje o tradicijskoj vokalnoj glazbi Istre dr. sc. Noela Šurana “Roverski novi val i njegova recepcija na istarskom poluotoku” na zanimljiv način je prezentiralo tradicionalne glazbene specifičnosti istarskog nasljeđa. Dvoglasje tijesnih intervala, kanat, tarankanje, bugarenje, diskantno dvoglasje kao prvi val tradicije nakon kojeg je dr. sc. Šuran predstavio bitinade, arie da nuoto, botonade i starogradske pjesme, a zatim violinu i bajs te praksu dijatonske harmonike, otkrili su kompleksni svijet istarske glazbe kojeg zasigurno treba sačuvati te približiti svim generacijama.
Panel-rasprava vođena sigurnom rukom moderatorice Nuše Hauser, muzikologinje i više kustosice dokumentaristice, sa sudionicima je otvorila teme tradicijske kulture. Na primjerima folklora, pjevanja i tradicionalnih istarskih glazbala dokazana je važnost njegovanja nematerijalne kulture, ali su i istaknuti primjeri njegovanja i zaštite, i njene nemjerljive vrijednosti. Sudionici su se složili s važnosti novih pristupa i postupaka oblikovanja javnog sadržaja, ističući potrebu kreativnog pristupa te međusektorske komunikacije kako bi istarski prostor istaknuo i približio specifičnost svoje baštine.
