Grad pod pritiskom revizije uvodi nova pravila za Rojc, pojedinim udrugama prijete deložacije
Nakon što je utvrđeno da tek četiri udruge imaju važeće ugovore, a čak stotinu ih je isteklo, burni sastanak u Dnevnom boravku DC-a Rojc razotkrio je duboki jaz između gradske uprave i korisnika koji strahuju za opstanak i svoja dugogodišnja ulaganja.
Sudbina Društvenog centra Rojc našla se na velikoj prekretnici nakon burnog sastanka predstavnika korisnika i Grada Pule, održanog u Dnevnom boravku Rojca na inicijativu Saveza udruga Rojca i samih korisnika.
Sastanak, koji je moderirala Mirjana Radulović iz Koordinacije DC-a Rojc, sazvan je s ciljem rješavanja višegodišnje pravne nesigurnosti. Na vidjelo su izašli podaci gradske uprave: u razdoblju od 2018. do 2023. godine evidentirano je čak 100 isteklih ugovora o uporabi, dok trenutačno svega četiri udruge posjeduju formalno valjani pravni temelj za korištenje prostora.
Nalog Državne revizije pokrenuo lavinu
Iako gradska uprava formalno ističe namjeru uvođenja reda i partnerskog dijaloga, stvarni povod žurnog djelovanja leži u nalogu Državnog ureda za reviziju iz veljače ove godine. Revizija je utvrdila da Grad Pula nema opći akt kojim su definirani uvjeti i kriteriji za dodjelu gradskih poslovnih prostora u kulturi te je naložila hitno donošenje odluke usklađene sa Zakonom o kulturnim vijećima i financiranju javnih potreba u kulturi.
Kako čak 47 udruga u Rojcu djeluje upravo u resoru kulture, Grad je primoran paralelno izraditi novu odluku o zakupu za kulturne djelatnosti te izmijeniti postojeću Odluku o dodjeli prostora udrugama za ostale djelatnosti. Predstavnici Grada – pročelnik za komunalni sustav i imovinu Danijel Ferić, pročelnica za kulturu i civilno društvo Paola Orlić, zamjenica pročelnice za društvene djelatnosti Lena Radunić te pravnik Denis Maras – predstavili su hodogram prema kojem prijedlozi odluka idu na 30-dnevno javno savjetovanje u rujnu, na Gradsko vijeće u listopadu, dok je potpisivanje novih ugovora predviđeno do kraja godine.
Međutim, neposredna pogodba bez raspisivanja javnog natječaja bit će omogućena isključivo bivšim uporabovnicima iz Odluke iz 2013. godine koji nemaju dugovanja prema Gradu i komunalnim poduzećima, redovito predaju financijska izvješća u Registar neprofitnih organizacija te protiv kojih se ne vodi postupak ispražnjenja.
Oštra polemika: Tko je “provaljivao”, a tko plaćao račune?
Iako su predstavnici Grada priznali vlastite višegodišnje propuste i nesposobnost u ažuriranju ugovora, korisnici ističu kako se sav teret prebacuje na njihova leđa. Udruge koje su u prostore ušle u dogovoru s tadašnjim gradskim vlastima te godinama redovito plaćale račune i režije koje im je Grad ispostavljao, sada se paušalno tretiraju kao bespravni korisnici.
Rasprava je dosegla vrhunac u izravnom verbalnom sukobu pročelnika Danijela Ferića s korisnicima Rojca kada je Ferić konstatirao da su, uz propuste Grada, propuste činile i udruge koje 2013. nisu imale ugovor, a danas su u prostoru, zapitavši jesu li pojedinci u prostore provaljivali. Na odgovor Radulović kako je većina korisnika u prostoru u dogovoru s Gradom, Ferić je zatražio pisanu potvrdu poručivši: „Dajte mi te papire da odmah podnesem kaznenu prijavu. Dajte mi te papire gdje piše da Grad dozvoljava udruzi koja nije imala 2013. prostor da boravi u prostoru. Ja bih volio vidjet taj papir“. Na protupitanje predstavlja li račun koji Grad šalje, a udruga plaća, dovoljnu potvrdu dogovora, Ferić je kratko odgovorio: „Ne“.
Pravna stupica: Promjena OIB-a vodi do deložacije i diskvalifikacije
Kao jedan od najvećih problema istaknuto je kruto inzistiranje Grada na formalnom OIB-u iz 2013. godine, čime se ignoriraju stvarne životne i zakonske promjene. Primjerice, udruga AB Original morala je preregistrirati djelatnost u sportski klub zbog zakonskih izmjena u statusu breakdancea, dok je Studio Partyzan (udruga Amplituda) bio prisiljen promijeniti podatke nakon tragične smrti predsjednika udruge. Grad takve organizacije tretira kao nepostojeće subjekte te odbija prijedlog Saveza da stvarni dugogodišnji korisnici imaju prvenstvo.
Gradski pravnik Denis Maras naglasio je da takve udruge nisu u poziciji bivših uporabovnika, da se njihovi prostori moraju isprazniti i ponuditi na javnom natječaju te da bi bilo kakvo prvenstvo predstavljalo nezakonito favoriziranje bez osnove. Pročelnik Ferić bio je još izravniji kazavši kako je onoga tko je nezakonito unutra trebalo odmah deložirati.
Korisnici upozoravaju da se time stvara opasna pravna zamka – ako Grad pokrene postupak ispražnjenja, udruga automatski dobiva status bespravnog korisnika u sporu, što u standardnim gradskim natječajima predstavlja eliminacijski uvjet i donosi trajnu diskvalifikaciju s natječaja za taj ili bilo koji drugi gradski prostor.
Zanemarena višemilijunska ulaganja i ugroženi bendovi
Udruge iz Rojca naglašavaju i apsurd nepriznavanja privatnih i donatorskih ulaganja u gradsku imovinu. Primjeri poput Paraatletskog kluba Spektar i nezavisnih glazbenih studija svjedoče o preuzimanju potpuno devastiranih, derutnih vojnih prostorija u koje su uloženi deseci tisuća eura donatorskih i vlastitih sredstava za sanaciju podova, zidova i instalacija. Gradski nacrt ne nudi nikakvo priznanje ulaganja ni mehanizam zaštite, čime organizacije riskiraju gubitak prostora, ali i sankcije donatora koji su financirali uređenje.
Ista sudbina prijeti i pulskoj glazbenoj sceni u podrumu Rojca. Budući da prostorije bendova koji godinama grade glazbeni identitet grada u nekim slučajevima nisu bile formalno pripojene matičnim ugovorima iz 2013. godine, glazbenicima prijeti gubitak prostora za rad i izbacivanje.
Upozorenje na “sastanke u četiri oka” i poziv na otpor
Udruge su oštro osudile pozive gradskih dužnosnika da korisnici sa specifičnim problemima dolaze pojedinačno u gradske urede i objašnjavaju tko im je prije deset godina dao usmeno odobrenje. Iz Saveza udruga Rojca upozoravaju da se radi o manipulativnoj praksi koja nudi privid dogovora, s obzirom na to da je sam gradski pravnik potvrdio kako usmena obećanja pravno ne vrijede. Takav pristup vide kao svjestan pokušaj razbijanja solidarnosti i slabljenja kolektivne pregovaračke moći.
Poručujući kako DC Rojc nije obična zgrada s poslovnim prostorima, već cjeloviti društveno-kulturni ekosustav koji su stvorile i očuvale upravo udruge i umjetnici, korisnici su najavili zajedničko djelovanje. Predstavnici svih udruga pozvani su na hitan interni koordinacijski sastanak u Dnevnom boravku Rojca u četvrtak, 3. rujna u 19 sati, s ciljem mapiranja stanja, definiranja zajedničkih prijedloga i pripreme za predstojeće javno savjetovanje i novu rundu razgovora s Gradom.
