Betonizacija zelenog srca Pule: Borba za očuvanje Pragrandea
U suvremenom urbanom planiranju, sukob između očuvanja prirode i potreba rastućeg automobilskog prometa sve je izraženiji. Pula, grad s poviješću dugom tri tisućljeća, trenutno se nalazi na urbanističkoj i ekološkoj prekretnici zbog najavljenih građevinskih zahvata na području Pragrandea. Predstavnici građanske inicijative “Protiv sječe”, udruge “Zelena Istra” i Mjesnog odbora Gregovica održali su konferenciju za medije kako bi upozorili javnost na devastaciju ovog jedinstvenog prostora te najavili prosvjednu „Šetnju za Pragrande“.
Središnji problem leži u planovima aktualne gradske vlasti da se više od 18.000 četvornih metara zelenih površina pretvori u novu prometnicu i tri velika parkirališta. Aktivisti ističu da se radi o promašenom pristupu rješavanju prometnih gužvi koji ne prati suvremene europske trendove. Predsjednica Zelene Istre, Irena Burba, jasno je detektirala korijen ovog problema, istaknuvši višegodišnji izostanak adekvatnih rješenja:
“Pragrande danas plaća cijenu činjenice da Pula godinama nije razvijala sustav javnih garažnih kuća, Park & Ride modela na rubovima grada, kvalitetniji javni prijevoz, ograničavanje automobilskog pritiska u centru.”
Ono što aktiviste i građane posebno frustrira jest paradoks u službenim dokumentima Grada. Naime, u Planu razvoja grada Pule, ovaj je prostor prepoznat kao strateški projekt pod nazivom „Zeleno srce grada“, s ciljem povećanja bioraznolikosti i regeneracije zelenila, a ne njegova oduzimanja.
Pragrande nije tek neiskorištena parcela na koju treba izliti beton, on predstavlja jedan od posljednjih velikih zelenih koridora u samom centru Pule. Njegova je ekološka funkcija neizmjerno važna, osobito u kontekstu sve izraženijih klimatskih promjena. Ovo močvarno područje djeluje kao spužva za oborinske vode, štiteći uže središte grada od poplava, dok ljeti značajno spušta temperature u užarenom gradu. Uz to, Pragrande je dom zaštićenim vrstama, bogatoj povijesnoj baštini te predstavlja prostor duboko ukorijenjen u memoriju građana.
Dugogodišnja aktivistica i vijećnica Mjesnog odbora Gregovica, Teodora Beletić, upozorila je na neusklađenost ovakvih zahvata sa samim duhom grada, izjavivši:
“Besmisleno je grad star 3000 godina prilagođavati prometu 21. stoljeća. Treba upravo obrnuto. Promet 21. stoljeća prilagoditi našem gradu i čuvati kao malo vode na dlanu to što imamo.”
Uz ekološke i urbanističke argumente, organizatori su upozorili i na izrazitu netransparentnost projekta. Građani tvrde da su isključeni iz donošenja odluka te da se radovi temelje na zastarjeloj dokumentaciji staroj nekoliko godina. Smatrajući da gradonačelnik i gradska uprava ignoriraju volju naroda, Beletić je dodala kako je „doista krajnje vrijeme da vlast shvati da oni postoje zbog građana, a ne mi zbog njih.“
Zbog svih navedenih razloga, građani su pozvani na mobilizaciju. Vođena prosvjedna šetnja, uz poziv građanima da ponesu šarene kišobrane kao simbol zaštite, zamišljena je kao edukativni obilazak lokacija koje su osuđene na asfaltiranje. Koordinator inicijative “Protiv sječe”, Petar Ćurić, uputio je snažan apel javnosti, pozivajući čak i one koji možda sumnjaju u njihove tvrdnje da dođu, poslušaju i sami se uvjere u stanje na terenu:
“Ako izgubimo Pragrande, izgubit ćemo dio grada koji se više ne može vratiti. Sudjelovanjem u šetnji za Pragrande i ti i svi možemo pomoći u očuvanju zelenog divljeg srca Pule za buduće generacije.”
Borba za Pragrande, koja traje već desetljećima, nadilazi pitanje jednog parkirališta. To je borba za pravo na zdrav okoliš, pravo na participaciju i ispit zrelosti za cijelu zajednicu. Odluka o tome hoće li gradsko središte biti prepušteno asfaltu ili sačuvano kao zelena oaza, u konačnici će definirati kvalitetu života u Puli za mnoge nadolazeće generacije.
Konferenciju za novinare možete poslušati na linku:
