Može li barcelonski model stambenih zadruga zaživjeti na pulskom Pragrandeu?
U vremenu u kojem je potraga za vlastita četiri zida postala agresivna tržišna utakmica, a stambeno pitanje izvor permanentne egzistencijalne tjeskobe, pitanje „Kako i gdje ćemo živjeti?“ nadrasta okvire osobne dileme i postaje prvorazredno političko i društveno pitanje. Upravo pod tim indikativnim naslovom u Dnevnom boravku Rojca otvorena je izložba „Kako i gdje ćemo živjeti? – Val stambenog zadrugarstva stiže u Hrvatsku: lekcije iz Barcelone“. No, ovaj događaj nije bio tek puka retrospektiva tuđih uspjeha; on je poslužio kao javni proglas i vizualni uvod u povijesni trenutak za domaću stambenu politiku, pokretanje Stambene zadruge Pragrande, prve takve zadruge u Hrvatskoj.
Izložba, koju zajednički potpisuju Grad Pula, Savez udruga Rojca, Zadruga Otvorena arhitektura i Zadruga za etično financiranje, funkcionira kao teorijski i praktični putokaz. Kroz bogat fundus fotografija, grafičkih priloga i tekstova, ona pulskoj publici približava model koji nudi radikalnu, ali itekako ostvarivu alternativu podivljalom nekretninskom tržištu.
Katalonska lekcija: Stan kao javno dobro, a ne spekulativni kapital
Središnji motiv izložbe jest Barcelona, grad koji je u posljednjih desetak godina izrastao u europski svjetionik borbe protiv stambene krize. Suočena s agresivnom gentrifikacijom i turizmifikacijom, Barcelona je poduzela hrabre i inovativne korake, u kojima su stambene zadruge odigrale ključnu ulogu.
Zadružni model, kako to zorno prikazuje postav u Rojcu, ne počiva na logici profita i komercijalnih kredita. Riječ je o modelu u kojem građani udružuju resurse kako bi izgradili ili obnovili stambene zgrade koje ostaju u trajnom vlasništvu zadruge, dok članovi dobivaju pravo na dugoročno, sigurno i priuštivo korištenje stanova.
Barcelonski primjer dokazuje da stambene zadruge ne povećavaju samo broj neprofitnih stambenih jedinica; one iz temelja mijenjaju filozofiju urbanog življenja, transformirajući stan iz statusnog simbola u bazu za izgradnju solidarnih i povezanih zajednica.
Otvorenje izložbe dodatno je osnaženo prisutnošću članova europske mreže za zadružno stanovanje MOBA housing. Kao svojevrsni kustosi i facilitatori, oni su proveli posjetitelje kroz izložbu, pretačući suhoparne ekonomske i arhitektonske nacrte u živa, opipljiva iskustva ljudi koji su kroz ovaj model uspjeli riješiti svoje stambeno pitanje bez doživotnog dužničkog ropstva.
Pragrande kao prostor nove urbane paradigme
Povezivanje barcelonskih lekcija s pulskim Pragrandeom nosi golemu simboličku i praktičnu težinu. Pokretanjem prve stambene zadruge u Hrvatskoj upravo u Puli, otvara se prostor za dugoočekivanu diverzifikaciju stambenih modela u zemlji u kojoj je paradigma „vlasništvo ili ništa“ dovela do demografskog pražnjenja gradova i potpunog sloma priuštivog najma.
Zajednička inicijativa gradske administracije, civilnog sektora utjelovljenog u Savezu udruga Rojca te stručnjaka iz zadruga Otvorena arhitektura i ZEF, pokazuje da je za korjenite promjene nužna međusektorska sinergija. Da bi se izgradio stan koji nije namijenjen tržišnoj spekulaciji već humanom životu, potrebni su politička volja (ustupanje zemljišta ili prava građenja), stručno arhitektonsko znanje koje redefinira zajedničke prostore i etički financijski inženjering. Pragrande tako postaje ne samo građevinska parcela, već i poligon za testiranje društvene zrelosti našeg društva.
Vizija koja čeka posjetitelje
Izložba u Dnevnom boravku Rojca ostaje otvorena sve do 3. travnja, nudeći građanima Pule priliku da se detaljno informiraju o modelu koji bi uskoro mogao promijeniti vizuru njihova grada.
U konačnici, „Val stambenog zadrugarstva“ koji stiže u Hrvatsku nije samo priča o ciglama, betonu i kvadratima. To je esej o pravu na grad, o redefiniranju pojma javnog interesa i o hrabrosti da se zamisli pravednije društvo. Barcelona je pokazala da je to moguće; Pula i projekt Pragrande sada imaju povijesnu priliku dokazati da ta vizija može pustiti korijenje i na našem tlu.
