Geopoetika solidarnosti i održivosti: Kako pulski Rojc sukreira europsku nezavisnu kulturu u Marseilleu
Kada se na jednome mjestu okupe akteri nezavisne kulturne scene iz cijele Europe, u zraku se uvijek osjeća specifična sinergija – mješavina idealizma, radikalnog pragmatizma i duboke svijesti o društvenoj odgovornosti. Upravo takva atmosfera obilježila je prošlotjednu, 101. konferenciju Trans Europe Halles (TEH), mreže nezavisnih kulturnih centara, koja se održala u mitskom maršeljskom centru Friche la Belle de Mai. Pod krovnom temom „Zamišljanje unutar granica: Kulturni centri i planetarne granice“, ovogodišnji je susret nadrastao formu klasičnog strukovnog okupljanja, pretvorivši se u esej o ekološkoj tranziciji, održivosti i nužnosti redefiniranja kulturnih praksi u vremenu klimatske krize.
Za pulski Savez udruga Rojca (SUR) ovaj povratak u Marseille imao je i snažnu emotivnu i povijesnu težinu. Upravo je u tom istom prostoru, davne 2013. godine, SUR službeno primljen u članstvo ove prestižne europske mreže. Povratak nakon više od desetljeća pokazao je da Rojc više nije samo pasivni sudionik europskih procesa, već jedan od generatora i strateških usmjeritelja TEH mreže.
Strateško promišljanje i institucionalna zrelost
Predstavnici SUR-a, Ana Bačić i Jan Franjul, u Marseilleu su demonstrirali visoku razinu profesionalne zrelosti koja karakterizira suvremeni civilni sektor u kulturi. Franjul, koji u mreži djeluje kao član Izvršnog odbora, preuzeo je na sebe ključne uloge u procesima donošenja odluka: od facilitacije kompleksnih sesija strateškog planiranja do predstavljanja financijskih izvještaja i budžeta za prošlu i tekuću godinu pred Skupštinom mreže.
Ova vrsta angažmana demantira čestu predrasudu o nezavisnoj kulturi kao sferi isključivo vezanoj uz umjetnički aktivizam i improvizaciju. Upravljanje mrežom koja okuplja stotine centara zahtijeva rigoroznu financijsku pismenost, transparentnost i viziju – vještine koje pulski akteri danas ravnopravno dijele s kolegama iz razvijenijih europskih kulturnih sustava.
Dok je Jan navigirao administrativnim i strateškim labirintima mreže, Ana i on su paralelno upijali praksu domaćina kroz posjete kompleksu La Friche. Fokusirajući se na umjetničke rezidencije, rad s mladima te primjere ekološke tranzicije u praksi, pulski su delegati mapirali nove modele koji bi se potencijalno mogli aplicirati i u kontekstu bivše pulske kasarne. Posebno inspirativan bio je posjet Radiju Grenouille, jednom od dva radijska medija koja djeluju unutar maršeljskog centra, što otvara uzbudljive perspektive za buduće interkulturalne radijske suradnje i razmjenu sadržaja.
Priznanje kontinuitetu: Irena Boljunčić kao Ambasadorica TEH-a
Najsvečaniji, ali i simbolički najvažniji trenutak Skupštine bio je čin odavanja počasti Ireni Boljunčić, nekadašnjoj predstavnici SUR-a u TEH-u i prvoj ženi predsjednici u povijesti ove mreže. Glasovanjem članstva, Irena je proglašena Ambasadoricom TEH-a.
Ovo priznanje nadilazi osobni uspjeh; ono je institucionalni spomenik dugogodišnjoj predanosti, tvrdoglavosti i viziji koja je nezavisnu scenu s hrvatske periferije pozicionirala u sam vrh europskog kulturnog aktivizma.
Zamišljanje novih prostora slobode
Tema konferencije, „Zamišljanje unutar granica“, savršeno rezonira s trenutačnim društveno-političkim i ekološkim trenutkom. Kulturni centri više ne mogu biti tek neutralne platforme za estetsku kontemplaciju; oni moraju postati laboratoriji za preživljavanje unutar zadanih planetarnih resursa.
Odlazak iz Marseillea za pulski tim ne znači povratak na staro, već početak implementacije dogovorenih suradnji i projekata. Savez udruga Rojca se iz Francuske vratio osnažen – ne samo novim znanjima i partnerskim kontaktima, već i potvrdom da u globalnom umrežavanju Pula ne predstavlja marginu, već vitalno, progresivno tkivo europske nezavisne kulture. Sljedeći susreti donijet će nove izazove, no maršeljska 101. konferencija ostat će upisana kao trenutak u kojem su se prošlost, sadašnjost i ekološki osviještena budućnost Rojca stopile u jasnu, održivu viziju.
