Zoran Žmirić o ratu, identitetu i društvu: “Rat ne prestaje, on samo mijenja oblike”
Prošlog četvrtka, 3. travnja, u Dnevnom boravku Rojca poznati riječi autor Zoran Žmirić pred brojnim poklonicima održao je predavanje o post-ratnoj atmosferi koja se proteže zadnjih nekoliko desetljeća kroz hrvatsko društvo.
Žmirić je pred okupljenom publikom govorio o generacijama koje su odrastale u sjeni ratnih devedesetih i o načinu na koji to iskustvo i danas oblikuje odnose među ljudima. “Mi mislimo da je rat završio kad su utihnuli pucnji, ali on nikada u potpunosti ne stane – samo promijeni oblik. Nastavlja se u jeziku, u prešućenim emocijama, u strahu koji ljudi nose sa sobom”, rekao je autor, objašnjavajući kako ga upravo ta tiha, nevidljiva trauma potiče na pisanje.
Govorio je i o pitanju identiteta u kontekstu Hrvatske i bivše Jugoslavije, istaknuvši koliko je teško pronaći osjećaj pripadnosti nakon što su granice i etikete zamijenile zajednički prostor i iskustvo. “U ratu smo izgubili ne samo živote i gradove, nego i sposobnost da jedni u drugima prepoznamo ljude, a ne nacije”, kazao je Žmirić, dodavši da umjetnost može biti način da se te izgubljene veze ponovno uspostave.
Na predavanju je podsjetio i na svoje ranije romane, Blockbuster i Pacijent iz sobe 19, u kojima je rat prikazao kroz oči običnih ljudi – onih koji ne sudjeluju u borbi, ali nose njezine posljedice. Visoke trave, koje su bile povod susreta, samo su još jedan sloj te teme: priča o prijateljstvu koje preživljava rat i odlazak, ali ne i teret sjećanja.
Posebnu je pažnju publike privuklo Žmirićevo razmišljanje o pitanju doma i pripadnosti, koje je sažeo riječima glavnog junaka iz romana:
“Ja sam imao samo jedan dom, onaj gdje sam rođen. Sve drugo došlo je iz moranja, prisile… U Hrvatskoj sam smetao jer sam Srbin, u Krajini zato što sam Purger, a u Srbiji zato što sam sve to. U Irskoj mi smetaju svi, a sam sebi smetam najviše.”
U tom kontekstu, Žmirić je istaknuo da “pisanje o ratu nije ni terapija ni nostalgija, već potreba da se razumije što nam se dogodilo, i zašto još uvijek nismo naučili živjeti u miru”.
Publika je imala priliku čuti i o trinaestogodišnjem procesu nastanka romana, ali i o širem društvenom okviru u kojem Žmirić smješta svoje likove i priče, između prošlosti koja ne prolazi i sadašnjosti koja je njome prožeta. Predavanje je završilo otvorenim razgovorom, u kojem su se dotaknuli i pitanja suvremenog patriotizma, medijske slike rata te mjesta književnosti u suočavanju s kolektivnim sjećanjem.
O autoru
Zoran Žmirić rođen je u Rijeci 1969. godine. Član je Hrvatskog društva pisaca, a radovi su mu prevedeni na engleski, francuski, njemački, poljski, slovenski, talijanski, ukrajinski i arapski. Dosad je objavio: »Kazalište sjena« (zbirka priča, 2002.); »Vrijeme koje nam je pojeo Pac-Man« (zbirka kolumni, 2005.); »Blockbuster« (roman, VBZ, 2009., AdPublik /Poljska/ 2012., Hena com, 2018., Fabula /Ukrajina/, 2018., Safasa /Egipat/ 2022.); »Riječke rock himne« (publicistička proza, 2011.), »Snoputnik« (roman, 2014.); »Zapisano metkom« (zbirka poezije, Studio TiM, 2015., Krok /Ukrajina/, 2020.), »Putovanje desnom hemisferom« (roman, Hena com, 2017.), »Pacijent iz sobe 19« (roman, Hena com, 2018., Književna radionica Rašić /Srbija/, 2019., Infinito Edizioni /Italija/, 2021.); »Kaleidoskop« (zbirka mikropriča, Hena com, 2019.), »Vožnja unatrag« (grafička novela u suradnji s ilustratoricom Valentinom Briški, Knjiga u centru, 2019.), »Hotel Wartburg« (roman, Fraktura, 2022., LOM /Srbija/, 2023., Muza /Makedonija/, 2023.).
___________________________________________________________________________
Programi u Dnevnom boravku Rojca sufinancirani su sredstvima Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva i Zaklade Kultura nova.
u Dnevnom boravku Rojca
