Građani pohrlili u Dnevni boravak na tribinu s kandidatima za gradonačelnika
U Dnevnom boravku Rojca u Puli održana je jučer tribina u organizaciji Saveza udruga Rojca, pod nazivom “Kakve promjene Rojcu donose različite političke opcije na izborima?” Osnovni cilj tribine bio je informiranje zainteresirane javnosti o programima kandidata za gradonačelnika iz područja kulture, civilnog društva i održivog razvoja koji su vezani za rad udruga i djelovanje Društvenog centra Rojc te njihova vizija o daljnjem modelu upravljanja DC Rojc.
Tribina je održana uz prisustvo većine kandidata, izostao je jedino aktualni pulski gradonačelnik Boris Miletić. Dakle, abecednim redom, prisutni su bili Josip Pino Ivančić (Radnička fronta), Mirko Jurkić (HDZ), Mauricio Licul (SDP, HSU, HSLS, SDSS), Oliver Orlić (kandidat grupe građana), a razgovor je vodila koordinatorica Saveza udruga Rojca, Irena Boljunčić Gracin.
Izbjegavanje aktualnog gradonačelnika da se pojavi pred dupkom ispunjenim Dnevnim boravkom zasigurno je doprinijelo tome da tribina prođe u mirnom, neki bi rekli i dosadnom, ali zato svakako ugodnom i konstruktivnom tonu, s obzirom kako se pokazalo da među opozicijskim kandidatima u velikoj mjeri vlada popriličan konsenzus oko važnosti uloge građana/ki, tj. civilnog društva u demokratskom društvu, pa tako i u Puli sutrašnjice.
Većina je kandidata izrazila nezadovoljstvo trenutnim odnosom gradske vlasti prema kritičkoj ulozi i djelovanju civilnog društva te ocijenilo kako se ono od strane IDS-ove gradske vlasti ne samo obeshrabruje, već i kažnjava. Mauricio Licul istakao je kako je civilno društvo sinonim za “kritičko promišljanje i korektiv vlasti”, a da bi svaka odgovorna i dobronamjerna vlast kritičko promišljanje i djelovanje trebala, upravo suprotno, poticati, ohrabrivati i nagrađivati. Oliver Orlić ustvrdio je kako je i sam prilikom organiziranja građana/ki i sportaša/ica u smjeru zagovaranja izgradnje olimpijskog bazena svjedočio raznim pritiscima, a atmosferu straha osjetili su i prilikom skupljanja potpisa za kandidaturu na predstojećim lokalnim izborima, kada su im se građani/ke sustezali/e dati svoj potpis, jer “svatko ima nekog tko nešto radi za Grad”, kao što je rekao Mirko Jurkić izrazivši žaljenje zbog toga što živimo u atmosferi straha.
Mirko Jurkić je ocijenio kako većina udruga u Rojcu radi izvrstan i hvalevrijedan posao te kako bi buduća gradska vlast trebala osigurati da se njihov rad nastavi, dok je Pino Ivančić, uz uvažavanje važnosti civilnog društva, ipak dodao i malu kritiku kako se ono u posljednje vrijeme profesionaliziralo i projektno orijentiralo, što je urodilo određenim otuđenjem od svoje “baze”, a da su upravo grassroots inicijative “odozdo” ono što daje ključnu energiju uistinu demokratskom društvu.
Na pitanje kako izbjeći marginaliziranje i kažnjavanje udruga zbog neslaganja s potezima gradske vlasti te kojim konkretnim mehanizmima uključiti civilno društvo u procese odlučivanja, istaknuto je kako ključ leži u jasnim kriterijima financiranja koje bi trebalo donijeti u suradnji s udrugama, kao i transparentnom procesu donošenja odluka o financiranju, što do sada, nažalost, nije bio slučaj. Građanima i udrugama treba omogućiti sudjelovanje i u sjednicama Gradskog vijeća, istaknuo je Licul, što je dosada uporno onemogućavano pod izlikom da bi se time “remetio tijek sjednice”, što je ocijenio apsurdnim i još jednom izrazio žaljenje što je aktualni gradonačelnik odbio sudjelovati u razgovoru. Jurkić predlaže osnivanje svojevrsnog međusektorskog radnog tijela civilnog društva i gradske vlasti, a jedini kriterij za dodjelivanje sredstava mora biti kvaliteta projekata. Pino Ivančić istaknuo je kako se program Radničke fronte osniva na decentralizaciji političke moći i odlučivanja, kroz zborove građana u mjesnim odborima, lokalne referendume i participativni proračun u visini od 15% gradskog proračuna, a u svemu tome ključna je upravo uloga i angažman civilnog društva. Za kraj svojeg izlaganja pozvao je na oslobađanje Istarske zaklade za razvoj civilnog društva iz “ralja politike”.
Nakon civilnog društva, moderatorica je razgovor povela u smjeru nužnog poticanja domaće kulturne proizvodnje koja je zapostavljena u odnosu na financiranje manifestacija i festivala, odnosno razvoju pukog kulturnog turizma. Sukus Ivančićevog izlaganja bio je kako kultura, baš kao i sve druge djelatnosti, mora biti slobodna da se samoorganizira, na tragu decentralizacije, odnosno samoupravljanja. Oliver Orlić je iznio svoju ocjenu kako bi trebalo raditi na okrupnjavanju i koordinaciju inicijativa i udruga. Licul je istakao kako je “kultura sloboda, provociranje i kritika” i složio se da samo prepuštanjem kulture kulturanjacima te ostvarivanjem njezine potpune neovisnosti od političkih struktura ona može ostvariti sva ta tri nužna elementa, odnosno da nam se kultura ne svodi na “fritaje”. Puno više prostora i podrške treba dati pravim kreativcima u odnosu na “servisere”, kao što je slučaj danas.
Pružajući uvod u raspravu o novom modelu upravljanja, Boljunčić-Gracin istaknula je kako su osnivanjem i djelovanjem Koordinacija DC Rojc učinjeni određeni koraci naprijed i ostvareni uspjesi, ali da svaku odluku mora “amenovati gradonačelnik” i sprovesti Grad, što dovodi do sporosti i neučinkovitosti, pa se od strane Saveza udruga Rojca predlaže promjenu modela upravljanja Rojcem u smjeru tzv. civilno-javnog partnerstva i osnivanja samostalne javne ustanove tzv. hibridnog modela u kojem bi ravnopravno sudjelovalo civilno društvo i gradska vlast. Takav model pokazao se uspješnim i učinkovitim u slučaju zagrebačkog centra za nezavisnu kulturu i mlade Pogon.
Pino Ivančić ocijenio je kako je model iznesen u brošuri dobra polazna točka za daljnju javnu raspravu, ali kako prioritet po njemu svakako mora biti revizija korisnika prostora, s obzirom da neki prostore ili ne koriste ili ih koriste neodgovorno. Oliver Orlić istakao je kako se slaže s participativnim modelom i mješovitim modelom, ali da se nada da će u tom slučaju udruge pokazati adekvatnu odgovornost. Moderatorica je primijetila kako se kod kandidata pri samom spomenu participacije javlja neutemeljen strah, budući je sasvim razumljivo da bi zajedničko i ravnopravno osnivanje ustanove podrazumijevalo isto takvu ravnopravnu i jasnu podjelu odgovornosti. Mauricio Licul se nadovezao ponavljajući tezu koju je iznio i u uvodu – da nije bilo civilnog društva danas ovako uređenog i organiziranog Rojca koji služi tisućama naših građana jednostavno uopće ne bi bilo. Stoga je i sam izrazio nerazumijevanje za dvojbe i skepsu oko toga može li civilno društvo odgovorno suupravljati pulskim društvenim centrom, kada je dosadašnji razvoj Rojca pokazao da itekako mogu, znaju i žele, te da unatoč svim ograničenjima, pa i povremenim političkim pritiscima, rade očigledno izvrstan posao. Uostalom, zaključio je, dojam je kako u ovoj zgradi djeluje puno veći broj ljudi sposobnih za pisanje i provođenje europskih projekata nego što ih ima u cijeloj gradskoj upravi. Stoga, tim ljudima koji su Rojc i podigli treba dozvoliti priliku da nesmetano naš društveni centar razvijaju i dalje.
Nakon toga uslijedila su pitanja i razmišljanja iz publike, iz kojih svakako treba izdvojiti intervenciju Dušice Radojčić, predsjednice Zelene Istre, koja je gradonačelničke kandidate pozvala na podršku participativnom modelu upravljanja Rojcem, ali i jačanje ostalih participativnih mehanizmima za koje dosadašnja vlast nije imala sluha, poput participativnog budžetiranja te uvođenja građanskog nadzora nad radom gradskih poduzeća, budući su građani/ke, tj. socijalni i kreativni kapital u Puli za sada, nažalost, u potpunosti neiskorišten razvojni resurs. Participacija se u svijetu, istakla je Radojčić, pokazala i kao snažno sredstvo u borbi protiv sveprisutne korupcije, a izvrsni rezultati ne mogu izostati ako se u upravljanje uključi građane/ke, odnosno same korisnike/ice usluga i dobara, jer su oni sigurno najmotiviraniji za njihovo odgovorno i ispravno poslovanje. Većina kandidata se načelno složila sa iznesenim, dok je Mauricio Licul ipak izrazio skepsu o tome jesu li građani/ke, u prethodno opisanoj atmosferi straha, spremni ući u nadzorne odbore i kontrolirati milijune kuna “na koje ‘netko’ polaže pravo” te da se uvođenje kontrola, koje su potrebne, prema njegovom mišljenju – ipak ne može dogoditi “preko noći”.
Zaključujući tribinu, koordinatorica Saveza udruga Rojca, Irena Boljunčić Gracin, iskoristila je priliku pozvati kandidate i sve prisutne da posjete veliku međunarodnu konferenciju europske mreže kulturnih centara TEH (Trans Europe Halles) koja će se u Rojcu održati od 25. do 28. svibnja uz prisustvo oko 250 gostiju iz cijele Europe. Između ostalog, na konferenciji će biti prilike da se iz prve ruke upoznamo sa pozitivnim i inovativnim participativnim modelima koje u Barceloni provodi platforma Barcelona en Comu, inicijativa građana, aktivista i umjetnika koja je na prošlim lokalnim izborima pomalo iznenađujuće preuzela vlast u tom slavnom gradu.
